Astma je bolest disajnih puteva koji sprovode vazduh u i iz pluća. Disajni putevi su u astmi crveni i osetljivi (upaljeni) i burno reaguju za vreme prehlade, virusne infekcije ili pri kontaktu sa izazivačima astme.
Astma je hronična bolest dijasnih puteva (bronhija) koja se karakteriše ponavljanim epizodama zviždanja u grudima, otežanog disanja, stezanja u grudnom košu i kašlja, posebno tokom noći ili u ranim jutarnjim satima. Ove epizode se obično javljaju tokom prehlade ili izlaganja aerozagadjenju ( duvanski dim ili jaki mirisi) i respiratornim alergenima (grinje, polen, životnjiska dlaka, i dr.) Epizode otežanog disanja i sviranja u grudima mogu da prodju spontano ili nakon primene lekova koji šire disajne puteve (tzv. bronhodilatatori od kojih je najpoznatiji Ventolin).
U svetu oko 5% odraslih osoba i 12% dece ima astmu. Sve do nedavno epidemilozi subeležili stalanporast obolelih posebno u industrijski razvijenim zemljama, da bi najnovije studije ukazivale na tendenciju stagnacije.Tako u Americi 13% dece ima astmu, u Velikoj Britaniji oko 15%,a u Australiji čak 30% dece boluje od astme. U preko polovine slučajeva prvi simptomi astme jave se u detinjstvu i ranoj mladosti, odnosno oko 95% onih koji imaju astmu prve tegobe osete pre 45. godine života. U starijoj životnoj dobi pojava gušenja, nedostatka vazduha u naporu ili čak sviranja u grudima izuzetno je retko posledica astme, a mnogo češće ukazuje na druge bolesti koje samo liče na astmu.
Astma je bolest koju karakterišu napadi kašlja, te otežanog i čujnog disanja (“zviždanje, škripa, vizing”) koji prolaze spontano ili nakon primene odgovarajućih lekova. Između napada bolesnik je obično potpuno dobro. U osnovi astme je hronična upalna reakcija u disajnim putevima koja ima promenjiv tok i intenzitet. U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića disajnih puteva i pojačanog stvaranja sluzi u disajnim putevima što otežava protok vazduha i uzrokuje navedene simptome. Bolest je najčešće alergijske naravi tako da napade uzrokuju različiti alergeni. Radi značajne preosetljivosti disajnih puteva astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski uzročnici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i zagađenje vazduha (duhanski dim).
Dr Dušica Jarić, u email prepisci samnom, februara 2009:”
…jer ono što nikako ne volim da kažem ljudima sa astmom je “vi imate neizlečivu bolest”… Roditeljima čija deca imaju astmu kažem doslovce ovako “vaše dete može sve u životu, ima samo jedno mora-a to je sport i samo jednu zabranu – zabranu da ga izlažete duvaskom dimu i nikada, ali baš nikada u životu ne bi smelo da počne da puši jer rizikuje da dobije NEIZLEČIVU bolest koja se zove “hronični opstruktivni bronhitis”. Vaše dete ne boluje od hroničnog bronhitisa mada mnogi lekari iz neznanja ili želje da Vas poštede reči astma upravo koriste tu dijagnozu… Astma je bolest koja se može savršeno kontrolisati, vaše dete moše da ide na olimpijske igre… a pušači sa HOBP imaju problem da se popnu stepeništem do drugog sprata “
Šta izaziva astmu?
Sve materije koje iritiraju disajne puteve i izazivaju simptome astme. Najčešći izazivači su virusi, duvanski dim, fizički napor i alergija na polen, životinjsku dlaku ili grinje iz kućne prašine. Astma se kod svakog bolesnika razlikuje i nekad je izaziva više faktora.
Šta se dešava sa disajnim putevima?
U kontaktu sa izazivačem mišići u zidovima disajnih puteva se grče, a oni se sužavaju. Često se stvara žilava sluz. U grudima se čuje zviždanje i počinje kašalj.
GINA: REDOVNA PRIMENA LEKOVA I REDOVNA KONTROLA OMOGUĆUJU PACIJENTIMA KVALITETAN ŽIVOT.
Ali želim da Vam pokažem da ovome treba dodati i nešto što bih nazvao: POZITIVNE NAVIKE. To su mentalna snaga i samopoštovanje (ne pušite i prijatelje ubedite da to ne rade kad su u vašem društvu), higijena (pre svega prostorija u kojima boravite), umerena i zdrava ishrana i naravno sport. Ovi saveti nisu neka velika mudrost i bitni su za sve ljude, ali za astmatičare oni imaju više značaja.
Zašto nastaje astma?
Usled upalne reakcije u disajnim putevima dolazi do stiskanja mišića disajnih puteva i pojačanog stvaranja sluzi u disajnim putovima. To uzrokuje njihovo suženje i otežan protok vazduha, posebno pri izdisanju. Pri protoku vaduha suženim dišnim putovima disanje postaje čujno, javlja se “sviranje” u prsima ili fućkanje pri izdisaju.
Zanimljivo je da je određen nivo upale pristan i van napada, a da se napadi javljaju kada se intenzitet upale pojača, posebno nakon intenzivnije izloženosti spoljašnim ili unutrašnjim uzročnicima (pokretačima astme).
Koji oblici astme postoje?
Astma je vrlo raznolika bolest. Još uvek se često koristi podela na alergijsku (ekstrinzička, egzogena) i nealergijsku (intrinzička, endogena) astmu. Ova se podela temelji na činjenici da kod nekih bolesnika napade uzrokuju spoljašni uzročnici – alergeni, a da kod drugih pokretači napada nisu sasvim jasni.
Kao posebni oblici često se ističu astma uzrokovana lekovima, astma uzrokovana fizičkim naporom, emotivnim uzrocima i sl.
Astma se može podeliti i prema stupnju težine na povremenu (intermitentnu) i trajnu (perzistentnu) astmu. Ova je podela dogovorna, temelji se na učestalosti napada i stupnju poremećaja plućne funkcije, a posebno je korisna pri racionalnom odabiru lekova.
Je li astma nasledna bolest?
Veća učestalost alergijskog oblika astme u nekim porodicama upućuje na genetsku sklonost odnosno povećani rizik razvoja ove bolesti. Valja istaknuti da je za nastanak klinički manifestne astme nužna interakcija genetske sklonosti i uzročnika u okolini, odnosno da su nastanak i težina alergijske astme određeni naslednim i dodatnim faktorima rizika (muški pol, prehrana, respiratorne infekcije, nedonošenost, spoljašnja i unutrašnja aerozagađenja, duvanski dim itd.)
U nastanku nealergijske astme nije važan nasledni faktor nego verovatno preosetljivost disajnih puteva nakon virusne infekcije ili usled poremećaja inervacije sistema za disanje.
Šta je astma uzrokovana nesteroidnim antireumaticima?
U ovom relativno retkom obliku astme napade uzrokuje uzimanje lekova koje nazivamo nesteroidnim protuupalnim lekovima. Svi srodni lekovi, a to je većina lekova koji se koriste za smirenje bolova ili reumatskih tegoba, mogu kod osetljivih bolesnika izazvati napade astme. Napadi astme uzrokovani na ovaj način mogu biti vrlo jaki, ponekad i smrtonosni, posebno ako se neki od spomenutih lekova primeni u obliku inekcije.
Može li astmu uzrokovati fizički napor?
Astmu uzrokovanu naporom karakterišu kašalj i otežano disanje tokom ili nakon telesnog opterećenja (Pročitajte osnovne savete za vežbanje). Bolesnici u kojih je napor jedini pokretač astme vrlo su malobrojni.
Znatno je češća pojava da napor kod bolesnika s drugim oblicima astme, posebebno kod dece, uzrokuje pogoršanje bolesti. Smetnje su izraženije ako se napor (vežba, trčanje, sportske aktivnosti) izvode na hladnom vazduhu. Usprkos tegobama, ovim bolesnicima se ne savetuje izbegavanje fizičkih aktivnosti.
Korist telesne aktivnosti je nenadoknadiva. Postoje dobri lekovi koji sprečavaju ovaj oblik astme. Uzimaju se pre izlaganja naporu. Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) valja voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti (grinje prašine, polen, hladan vazdu).
Što su pokretači astme?
Pokretači astme su faktori koji uzrokuju ili pogoršavaju napade astme. Najčešći pokretači astme su alergeni, virusne infekcije disajnog sitema, ređe lekovi, hemijske materije, fizički urzočnici ili duvanski dim.
Alergeni se obično dele na na one kojima smo izloženi gotovo stalno (celogodišnji) ili samo sezonski. Među celogodišnjim alergenima najznačajniji su alergeni grinja, kućne prašine te alergeni kućnih životinja, ređe plesni ili izlučevine pacova. I bubašvaba ima jak alergenski potencijal.
Sezonsku astmu uzrokuju alergeni polena stabala, trava i korova. Za nastanak simptoma obično je potrebna određena koncentracija polena u zraku. Infekcije disajnog sitema, osobito virusne, mogu uzrokovati napade astme ili pogoršati tok dobro kontrolisane bolesti. Od fizičkih uzročnika valja istaknuti telesni napor, udisanje hladnoga vazduha, te promene temperature i vlage vazduha.
Kod osoba s jakom preosetljivošću disajnih puteva astmu mogu pokrenuti različite hemikalije (deterdženti,…), duhanski dim, produkti sagorevanja drveta ili uglja, te snažne emocije (ljutnja, smeh, tuga).
Kako izbeći pokretače astme?
Izbegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima medikamentoznog lečenja. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak, no često se bez toga ne može postići potpun terapijski uspeh. Što više, smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoline jedan od najčešćih uzroka terapijskog neuspeha.
Za izbegavanje sezonskih alergena (polena) jedina je korisna mera izbegavanje boravka, osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vreme velike koncentracije polena u vazduhu. Osobito valja izbegavati trčanje i sport u jutarnjim satima u područima bujne vegetacije.
Karakteristično je da polen ukrasnoga cveća, te biljaka koje oprašuju kukci, retko uzrokuje tegobe, verojatno zbog male koncentracije. Biljke koje se oprašuju vetrom (stabla, trave i korovi) stvaraju ogromne količine polena. Kod osoba osetljivih na celogodišnje alergene važno je odgovarajućim higijenskim merama i prilagođavanjem okoline smanjiti koncentraciju grinja u domu, posebno u spavaćoj sobi bolesnika.
Smanjenje koncetracije polena se postiže redovnim čišćenjem i prilagođavanjem koje uključuje manje tepiha, zastora i tapeciranih površina, te mogućom upotrebom posebnih navlaka za madrace, hemijskih sredstava za uklanjanje grinja (akaricidi) i sl. U kući astmatične osobe ne preporučuje se držati kućne ljubimce, osobito mačku ili psa.
Koji su ciljevi lečenja?
Cilj savremene terapije bronhijalne astme jeste uspostavljanje i održavanje kontrole kliničkih manifestacija bolesti u dužem periodu. Da bi se to postiglo, potrebne su četiri međusobno zavisne komponente (GINA 2006. godine). Prva komponenta je uspostavljanje partnerskog odnosa između lekara i bolesnika. Druga podrazumeva otkrivanje i smanjivanje izloženosti faktorima rizika. Treća se odnosi na procenu, lečenje i praćenje astme, a četvrta komponenta je odgovarajuće lečenje pogoršanja bolesti.
Slični tekstovi: