Molim vas, ako možete da mi kažete nešto o leku Singulair. Ja imam sina koji ga koristi već skoro 2 godine. On ima 8 godina i koristi fliksotide već 4 godine. To mu je dao pulmolog. Dijagnoza mu je astma j 45. Unapred hvala.
Dr Dušica Jarić:
Na ovo kratko i jasno pitanje i odgovor bi mogao biti kratak, ali bojim se u tom slučaju nedovoljno jasan. Kako odgovori napitanja prvenstveno imaju za cilj edukaciju osoba sa astmom i odogovor na Vaše pitanje će biti duži od neophodnog.
Oba leka koja ste naveli upravo su lekovi koji se koriste u terpaiji astme. Astma se prema medjunarodnoj klasifikaciji bolesti šifrira upravo kao J.45.
Kako je u osnovi same astme inflmacija tj zapaljenje disajnih puteva uzrokovano imunološkim mehanizmima i lekovi za lečenje astme su upravo iz grupe antitiflamotornioh tj protivzapaljenskih lekova. Uopšte, lekovi za lečenje astme se dele na lekove koji otklanjaju tegobe (prvenstveno se misli na bronhodilatatore tj Ventolin, Spalmotil, Berodual…. i druge) i preventivne lekove u koje upravo spadaju Flixotide i Singulair. Ako astmu dobro lečimo pravom kombinacijom preventivnih lekova onda neće biti ni tegoba, te samim tim ni potrebe da se primenjuju lekovi za njihovo otklanjanje.
Flixotide je iz grupe inhalatornih kortikosteroida koji su prema preporukama za lečenje astme osnovni lekovi kojima se počinje lečenje zapaljenja u astme. Ukoliko je portebno njihova doza se ili povećava ili se umesto povećanja doze inhalatornih kortikosteroida dodaju drugi preventivni lekovi. Velike doze inhalatornih kortikosteroida se ne preporučuju imajući u vidu da dugotrajnom primenom mogu da umesto samo lokalnog efekta na sluznicu disajnih puteva dospeju u krv tj cirkulaciji te se u tom slučaju može očekivati i njihov sistemski efekat. Sistemski efektni kortikosteroida su ono što želimo da izbegnemo. Slikovito rečeno, zamsilite astmu kao požar u Grčkoj (ili nekoj drugoje zemlji gde je požar čest). Primenom kortikosteroida u inhalatornom obliku mi gasimo požar upravo na mestu gde se on i odigrava. Ako kortikosteroid damo sistemski (u injekciji ili tableti u dužem vremenskom periodu) ili dajemo visoke doze inhalatornih kortikosteroida dugo vrmena, možemo očekivati njihov sistemski efekat i na drugim organima, a ne samo na disajnim putevima. Slikovito rečeno u tom slučaju bi smo pored Grčke koja je u plamenu gasili i Finsku, Aljasku…. itd…a to ne bi bilo dobro.
Upavo iz tog razloga medicina pokušava da pronadje lekove koji imaju antiinflamatorno dejstvo kao kortikosteroidi, a nemaju njihove neželjene efekte. Do danas ni jedan lek nije prevazišao snagu kortikosteroida, ali lekovi iz grupe modifikatora leukotrijena u koje spada i Singulair imaju ipak značajan antiinflamatorni efekat. Dodavanjem ovih lekova inhalatornim kortikosteroidima možemo da ostvarimo bolji protivzapaljenskiterapijski efekat astme, a da pri tome ne moramo da povećamo dozu inhalatornih kortikosteroida iznad bezbedne doze.
U lečenju dečije astme tzv blagih oblika prvi korak u lečenju je monoterpaija malim dozama inhalatornih kortiksoteroida (recimo Flixotide do 200 mikrograma) ili alternativno nesteroidnimantitinflamotrnim lekovima tj Singulair. Ukoliko samo na male doze Flixotide nema potpune kontrole astme postoje dve opcije: povećati dozu inhalatornog kortikosteroida ili ostati na malim dozama Flixotida ali dodati u terapiju Singulair. Isto tako ako se monoterapija Singulairom pokaže kao nedovoljna u kontroli astme u terapiju se uvode male doze inhalatornih kortikosteroida.
Primena Singulaira je opravdana posebno u slučajevima alergijske astme udružene sa alergijskom kijavicom, jer Singulair se uzima u obliku granula, odnoso tableta te ima efekat i na gornje i na donje disajne puteve odnosno i na kijavicu i astmu istovremeno.
Singulair je odobren od strane FDA za decu od 6 meseci. U našoj zemlji je na pozitvinoj listi za uzrast od 2-18 godina, dok odrasle osobe sa astmom dobijaju Singulir na recept uz lično učešće 50% od cene leka. Prema nekim nezvaničnim informacijama postoji tendencija da se i u našoj zemlji lek stavi na pozitivnu listu za decu od 6 meseci jer je jedan od lekova koji imaju uticaj ne samo na alergijsku astmu već i astmu izazvanu virusima koja je upravo češća u dece do 3 godine života.
I pitanje koje niste direktno postavili ali koje može da se nasluti iz vašeg pisma je koliko dugo primenjujemo neku terapiju u lečenju astme. Onog momenta kada se uspostavi potpuna kontrola astme na nekom od terapijskih nivoa (postoji takozvano stepenasto lečenje astme) ista terapija se ne prekida i u kontinuitetu se primenjuje najmanje 3-6 meseci. Ukoliko se tokom tog perioda sve vreme održava dobra kontrola bolesti, nakon 3-6 mesecise postepeno se redukuje terapija sve do onog nivo minimalno potrebnih lekova na kojima se održava potpuna kontrola bolesti. U izvesnih osoba sa astmom, posebnokod dece, smanjivanjem terapije se ne gubi kontrola astme tako da se nakon izvesnog vremena ista može potpuno obustaviti. U tim slučajevima dete tj osoba sa astmom se i dalje prati i kontroliše te ukoliko se ponovo pojave sitmpomi astme preventivna terapija se ponov uvodi.
Još jedno u nizu vaših pitanja i ovonedeljni, šta reći sem fantastično vredni, odgovor Dr Dušice Jarić. Ne samo da ćete saznati više astma terapiji i o vrstama lekova koji se koriste, nego ćete dobiti i jednu veoma opštu sliku kako se to leči astma. Rekao bih da je ovde u par desetina redova sadržana metodologija lečenja ove bolesti. U svakom slučaju tekst morate pročitati, a kao zaključak meni se nameće važnost dobrog odnosa sa vašim pulmologom i možda još bitnije važnost da jedan lekar prati vas ili vaše dete u dužem vremenskom periodu. Bitno je da lekar ima dobru bazu podataka i bitno, a na vama je da se pridržavate terapije koju ste dobili, a ne da je samoinicijativno prekidate čim osetite poboljšanje.
Moram da se još jednom zahvalim doktroki u ime svih na ovom nesebičnim lekcijama :)
Slični tekstovi: