Ovo je prevod originalnog testa sa sajta Hardvardske medicinske škole http://www.health.harvard.edu/flu-resource-center/how-to-boost-your-immune-system.htm
Šta je sa ishranom?
Kao i druge borbene snage i imuni sistem maršira zahvaljujući hrani. ,,Ratnicima“ imunog sistema je potrebna dobra i redovna nega. Naučnici su odavno shvatili da su ljudi koji žive u siromaštvu i oni pothranjeni, podložniji infektivnim bolestima. Da li je povećan broj bolesti izazvan efektima loše ishrane na imuni sistem nije poznto. Još uvek nema dovoljno studija o efektima ishrane na imuni sistem, a još manje onih koje povezuju ishranu direktno sa razvojem bolesti.
Postoje studije efekata promene ishrane na imuni sistem životinja, ali nema mnogo studija koje povezuju razvoj bolesti kod životinja sa uticajem ishrane na imunitet. Na primer, grupa naučnika je otkrila da kod miševa ishrana koja je deficitarna proteinima smanjuje funkciju i broj T ćelija i makrofaga i produkciju IgA antitela.
Postoje dokazi da deficit različitih mikronutrijensa – na primer deficit cinka, selenijuma, gvožđa, bakra, folne kiseline, vitamina A, B6, C i E – menjaju imuni odgovor životinja. Ipak, uticaj ovih promena imunih sistema na zdravlje životinja je manje poznat, a efekat sličnih deficita na ljudski imuni odgovor tek treba da bude procenjen. Ipak, istraživanja su u ovom trenutku obećavajuća, bar za neke mikronutrijense.
Šta možete da uradite? Ukoliko sumnjate da vaša ishrana nema dovoljno mikronutrijensa, možda ne volite povrće ili jedete beli hleb umesto integralnog, uzimanje multivitaminskih i mineralnih dodataka, doprinosi boljitku zdravlja, bez uticaja na imuni sistem. Ipak, uzimanje vitamina u prekomernim dozama nije dobro za zdravlje. Više nije uvek bolje. Naučnici istražuju potencijal jačanja imunog sistema različitim nutrijensima.
Selenijum. Neka istraživanja su pokzala da kod ljudi sa niskim nivoom selenijuma postoje veći rizik za dobijanje raka mokraćne bešike, debelog creva, rektuma, pluća, prostate i dojke. Trenutno je u toku opširna, višegodišnja studija, koja istražuje efekte selenijuma i vitamina E na prevenciju raka prostate.
Vitamin A. Eksperti već dugo znaju da vitamin A ima ulogu u održavanju mukoznih površina utičući na određene podkategorije T i B ćelija i citokina. Deficit vitamina A je povezan sa smanjenim imunitetom i povećanim rizikom od infektivnih bolesti. Sa druge strane, prema jednoj studiji, dodaci kada nema deficita nisu poboljšali T ćelijski imunitet kod grupe zdravih starijih ljudi.
Vitamin B2. Postoje dokazi da vitamin B2 poboljšava otpor kod bakterijski infekcija kod miševa, ali šta to znači za poboljšanje imunog odgovora je nepoznato.
Vitamin B6. Nekoliko studija je pokazalo da deficit vitamina B6 može da oslabi neke aspekte imunog odgovora, kao što je sposobnost limfocita da sazrevaju u različite tipove T i B ćelija. Dodavanje umerenih doza ovog vitamina vraća imunu funkciju. Vitamin B6 može da pospešuje razvoj tumora.
Vitamin C. Porota još uvek raspravlja o povezanosti vitamina C i imunog sistema. Mnoge studije su se bavile vitaminom C, ali mnoge nisu bile dobro organizovane. Vitamin C verovatno deluje zajedno sa drugim mikronutrijensima, a ne dovodi do koristi sam.
Vitamin D. Mnogo godina su doktori znali da pacijenti sa tuberkulozom dobro reaguju na sunčevu svetlost. Objašnjenje je možda blizu. Naučnici su otkrili da vitamin D, koji proizvodi koža izložena suncu, izaziva antimikrobski odgovor na bakteriju koja je odgovorna za razvoj tuberkuloze. Da li vitamin D ima sposobnost da se bori i sa drugim bolestima i da li je uzimanje vitamina D kao dodatka ishrane poboljno su pitanja na koja tek treba odgovoriti.
Vitamin E. Studije koje su uključivale zdrave ispitanike starije od 65 godina su pokazale da povećanje dnevne doze vitamna E sa 30 mg na 200 mg povećava broj antitela odgovrnih za borbu sa hepatitisom B i tetanusom nakon vakcinacije. Ali ova povećanja se nisu desila nakon davanja vakcina za difteriju ili pneumokok
Cink. Cink je mikroelement neophodan za ćelije imunog sistema. Deficit cinka utiče na sposobnost T i drugih imuno ćelija da funkcionišu kako treba. Takođe je potrebno biti na oprezu jer previše cinka inhibiše funkcije imunog sistema.
Bilje i drugi dodaci
Kada udjete u prodavnicu naći ćete bočice sa pilulama i biljnim preparatim na kojima piše da podržavaju imunitet ili na drugi način pojačavaju vaš imuni sistem. Iako neki preparati menjaju neke komponente imunog sistema, do sada nije bilo dokaza da pojačavaju imunitet do te mere da ste bolje zaštićeni od od infekcije i bolesti. Dokazati da li neka biljka ili supstanca može da poboljša imunitet je još uvek veoma komplikovana stvar. Naučnici ne znaju da li biljka koja povećava broj antitela u krvi poboljšava imunitet u celini.
To ne znači da bismo trebali da odbacimo sve biljne preparate kao beskorisne. Fiziologija svake osobe različito odgovara na različite aktivne substance. Ako vaša baka kaže da koristi biljne preparate već godinama koji je štite od bolesti, ko kaže da nije tako. Problem nastaje kada naučnici pokušaju da testiraju taj preparat na mnogo ljudi. Činjenica da je preparat koristan za jednu osobu neće pokazati rezultate ako ne deluje i na veće grupe ljudi.
Naučnici su istraživali potencijal različitih vitamina i bilja da utiču na imuni sistem na neki način. Mnoga od ovih istraživanja su se fokusirala na stare, decu ili ljude sa kompromitovanim imunim sistemom, kao što su pacijenti sa AIDS-om. I mnoge od studija su imale greške u dizajnu, što znači da dalje studije moraju da potvrde ili pobiju rezultate. Stoga, ovi rezultati ne bi trebali da budu primenjivani.
Neki od dodataka koji su privukli pažnju naučnika:
Aloe vera. Za sada nema dokaza da aloe vera može da menja imuni odgovor. Zbog mnogo različitih formulacija i jedinjenja koja su korišćena u studijama, poredjenje rezultata je tesko. Ipak, postoje dokazi da tropska aloe vera pomaže kod manjih opekotina, rana ili promrzlina kao i kod upala na koži kada je kombinovana sa hidrokortizonom. Studije su pokazale da aloe vera nije najbolji izbor za tretiranje tkiva dojke nakon terapije radijacijom.
Astralgus membranes. Produkt astralgusa, koji se dobija iz korena biljke, se reklamira kao stimulans imunog sistema, ali kvalitet studija koje demonstriraju sposobnosti stimulacije imunog sistema je nizak. Mogu čak biti i opasne.
Ehinacea. Mnogo je mastila je potrošeno da se ehinacea prikazala kao imuni stimulans. Uglavnom se ukazuje na njene navodne sposobnosti da spreči ili ograniči ozbiljnost prehlade. Najveći broj eksperata ne preporučuje dugotrajno uzimanje ehinacee radi sprečavanja prehlade. Grupa lekara sa Harvarda primetila je da studije koje se bave sposobnošću ehinacee da spreči pojavu prehlade nisu dobro osmišljene. Ehinacea može imati i ozbiljne neželjene efekte. Ljudi sa alergijom na ambroziju češće reaguju na ehinaceu, a bilo je i slučajeva sa anafilaktičkim šokom. Davanje ehinacee injekcijom izaziva posebno burnu reakciju. Dobro osmišljena studija pedijatara sa Unverziteta Vašington u Sijetlu je otkrila da ehinacea nije pomogla u smanjenju dužine trajanja i jačine prehlade kod dece. 2005. velika studija sa 437 dobrovoljaca je takodje otkrila da ehinacea nije uticala na broj prehlada niti na njeno širenje i jačinu.
Beli luk. Beli luk možda ima sposobnost za borbu sa infekcijama. U laboratorijskim testovima, naučnici su primetili da se luk bori protiv bakterija, virusa i gljiva. Iako ovo obecava, još uvek nije bilo dovoljno dobro dizajniranih studija kojima bismo otkrili kako je to od koristi čoveku. Jedna studija iz 2006 koja je pratila stopu rasta određenih tipova raka i konzumaciju belog i crnog luka u populaciji južne Evrope otkrila je vezu između frekvencije korišćenja luka u ishrani i smanjenja rizika za pojavu nekih tipova raka. Ipak, dok ne otkrijemo više, ne možemo da preporučimo luk za tretiranje ili sprečavanje infekcija ili za kontrolisanje raka.
Ženšen. Nije jasno kako koren žinšena radi, ali navodi na račun azijskog ženšena su mnogi, uključujući navode da stimuliše imunu funkciju. Uprkos tvrdnjama velikog broja, uglavnom, malih studija, NCCAM smatra da nema dovoljnoi velikih studija, visokog kvaliteta da podrži te navode. NCCAM trenutno sprovodi studiju koja bi trebala da dovede do toga da razumemo azijski ženšen bolje.
Probiotici. U našem digestivnom sistemu postoje na stotine bakterija koje nam pomažu da svarimo hranu. Naučnici, ukljulujući i neke na Harvardu, traže dokaze o vezi između tih dobrih bakterija i imunog sistema. Na primer, poznato je da određene bakterije u crevima utiču na razvoj određenih aspekata imunog sistema, kao što je ispravljanje nedostataka i povećanje broja T ćelija. Nije poznat tačan način na koji bakterije utiču na imuni sistem. Pojavljuju se sve intrigantniji dokazi koji potvrđuju da bakterije pojačavaju imuni sistem, primamljujuće je mišljenje ,,Što više dobrih bakterija, to bolje“. Bar bi oni koji reklamiraju svoje proizvode želeli da verujete u to.
Probiotici su dobre bakterije, koje bezbedno žive u vašem digestivnom traktu. Naći ćete spisak probiotika na etiketama mlečnih proizvoda, pića, žitarica, snergetskih čokoladica i druge hrane. Sastojci reklamirani kao ,,prebiotici“, za koje se tvrdi da su nutrijensi koji hrane dobre bakterije, takođe se pojavljuju u hrani. Nažalost, direktna veza između uzimanja ovih produkata i poboljšanja imunog sistema još nije pronađena, niti su naučnici dokazali da uzimanje probiotika dopunjava dobre bakterije koje su ubijene uzimanjem antibiotika.
Još treba biti oprezan jer kvalitet probiotskih produkata nije konstantan. Neki sadrže ono što je na etiketi, drugi ne. U izveštaju iz 2006. američke akademije za mikrobiologiju pisalo je da u tom trenutku kvalitet probiotika koji su dostupni potrošačima širom sveta nisu pouzdani. I FDA prati pakovanja hrane da bi se utvrdilo da ne njima ne piše da produkat može da leči bolest ukoliko te kompanije nemaju naučni dokaz koji podržava takve tvrdnje. Da li ovo znači da je uzimanje probiotika beskorisno? Ne. To znači da ,,porota“ još uvek zaseda oko tog pitanja. U međuvremenu, ukoliko izaberete da uzimate probiotike u umerenim količinama, verovatno vam neće štetiti, a naučni dokazi pokažu da neka korist ipak postoji.